Page tree
Skip to end of metadata
Go to start of metadata

Sudbina informatičara i informatičkih tvrtki koje djeluju na malom tržištu, a pogotovo onih koji se bave tehnologijom koja se stalno i ubrzano mijenja - je da neprestano uče. Iako se godinama bavimo telekomunikacijskim rješenjima, nikad nismo bili u prilici analizirati telekomunikacijske cjenike ili strukturu ponude telekomunikacijskih operatora. Tek ulaskom u projekt izgradnje tarifnog kalkulatora - ta nas je tema maksimalno zaokupila. 

Ono što korisnik naslućuje - i što doživljava kao nesnalaženje u cijenama - eskalira do razine kompleksnog logičkog problema u pokušaju da se cijene telekomunikacijskih usluga normiraju do razine usporedivosti.

Odnosno - izuzetno je teško pomiriti dvije krajnosti koje nameće funkcionalnost tarifnog kalkulatora - s jedne strane očekuje se jednostavan unos parametara kojima se opisuje karakteristična mjesečna potrošnja, a s druge strane treba omogućiti izračun koji u obzir uzima sve, pa i vrlo suptilne razlike u cijenama mnogobrojnih tarifa istih ili različitih telekom operatora.

Da bi kalkulacija, odnosno simulacija mjesečnog toška nekog korisnika bila vjerodostojna, potrebno je što točnije predvidjeti korisničke telekomunikacijske navike - a to minimalno uključuje broj poziva, njihovo trajanje, destinaciju prema kojoj su upućeni, vrijeme u koje su upućeni, kronologiju poziva - jer nije svejedno koje su se minute “trošile” prije, a koje kasnije, kao i učestalost pozivanja besplatnih ili jeftinijih preferiranih ("friends") brojeva.
Nije vjerojatno da sve te podatke korisnik zna, niti da ih je voljan upisivati - pa je nužno znati karakteristično ponašanje pojedinih profila korisnika - kako bi se podaci koje korisnik nije upisao - mogli vjerodostojno pretpostaviti - u skladu s poznavanjem prosječne potrošnje korisnika tog proila.

No, osim problema u opisu ponašanja korisnika i normiranja podataka koje korisnici unose - tarifni kalkulator mora omogućiti administratorima da na relativno jednostavan način opisuju svoje tarife - odnosno unose cijene. Model podstaka kojim se opsuju cijene mora biti istovremeno fleksibilan i robustan - da bi podnio domišljatost telekomunikacijskih marketinških stručnjaka, ali i da bi omogućio nužne, često - kod primjene opcija - višestrike, iterativne izračune.

Drugim riječima, tarifni kalkulator pomiruje dvije suprotstavljene strane - jednostavni opis mjesečnih navika korisnka te konzistentni opis telekomunikacijskih tarifa - koje su sve, samo ne normirane na zajednički nazivnik.

Detaljno čitajući cjenike - naišli smo na različite egzotične detalje - poput tarife koja ima 5 friends broja, prema kojima se pozivi naplaćuju s popustom od 50% prema standardnom cjeniku - sve dok se ne potroši iznos uključen u pretplatu, a nakon toga su besplatni.

Kako smo radili na tarifnom kalkulatoru u Crnoj Gori - gdje svi operateri imaju posebne odnose s operatorima u Srbiji, a neki i u BiH - u Republici Srpskoj - sve cijene to uzimaju u obzir - pa postoji bezbroj kombinacija cijena - prema domaćoj mreži, prema mreži istog operatora u Srbiji, prema mreži istog operatora u Republici Srpskoj, prema drugim mrežama u Crnoj Gori, prema drugim mrežama u Srbiji. Slično je i s popustima - besplatnim minutama, porukama ili “friends” brojevima - koji iskazuju besplatne minute prema određenim mrežama u Crnoj Gori, Srbiji ili BiH - Republici Srpskoj.

Ne treba zaboraviti tarife koje se “parametriziraju“ sms porukom - pa slanje poruke uključuje ili dodatne besplatne minute u nekom vremenskom rasponu, na primjer nakon 22 sata i vikendom, ili povećava broj “friends” brojeva ili dodaje minute prema svim maržama u zemlji i dio prema operatorima u Srbiji, a može i povećati uključeni Internet promet.

No, čak i kad se omogući konzistentan unos cijena, opcija i popusta - dolazi do problema realnog izračuna. Naime, jako je važno kako se primjenjuju različiti popusti, pogotovo ako je to naznačeno sitnim slvima na dnu cjenika - pa, primjerice, piše da se besplatne minute u domaćoj mreži koriste nakon iskorištenja besplatnih minuta prema svim mrežama.

Jasno, tu su i različiti marketinški trikovi koje tarifni kalkulator mora uzeti u obzir. Ne primjer - kako rangirati tarife koje tvrde da imaju u cijeni neograničeni Internet - samo što nakon određene količine prenesenih podataka pada brzina prijenosa - jer, ako postoji operator koji nudi tarifu s neograničenim Internetom, ali nakon 750MB drastično pada brzina prijenosa, i ako je cijena te tarife niža od operatora koji u tarifi nudi promet od 2GB prijenosa - za korisnika kojemu je porječna potreba 2GB - cjenovno će tarifa sa 750MB biti povoljnija, a činjenica da je brzina nakon 750MB pala na neupotrebljivi minimum - će se izgubiti iz “kalkulacije”.

Analizirajući trenutno korištene tarifne kalkulatore u regiji, i šire - ustanovili smo da značajno pojednostavljuju izračun. Iako ne možemo procijeniti koliko je truda uloženo u algoritam izračuna, odnosno - do koje razine detalja se tarife mogu opisivati i koliko su one uopće usporedive s parametrima koje korisnik može unijeti - prema skupovima podataka na ulazu i na izlazu iz kalkulatora - zaključujemo da se uglavnom primjenjuju značajna pojednostavljenja. Na primjer - ako korisnik ne može upisati količinu prometa prema “friends” broju - to značajno može narušiti točnost izračuna. Ili, ako se ne može definirati međunarodni promet prema karakterističnoj destinaciji - na primjer Telenor mreži u Švedskoj - to može značajno narušiti izračun koji bi preferirao Telenor tarife. Ili, ako se ne može izraziti koliki dio poziva se u mobilnoj telefoniji obavlja noću - diskvalificiraju se sve tarife koje imaju poseban noćni popust.

Gotovo je nemoguće procijeniti koliko se pri simulaciji potrošnje i izračunu u obzir uzima stohastičko ponašanje korisnika, izbjegavajući umjetnu vremensku raspodjelu potrošnje radi minimiziranja troška. Naime, tarifni kalkulator bi trebao voditi brigu da se benefiti (besplatne minute ili poruke) obračunavaju na realan način - u skladu s pretpostavljenim ponašanjem korisnika, odnosno u ovisnosti o statistički ispravno pretpostavljenoj vremenskoj distribuciji prometa - a ne tako da se umjetno minimizira potrošnja.

Također, nismo naišli niti na jedan tarifni kalkulator koji precizno opisuje izračun cijene - neki tarifni kalkulatori ispisuju samo konačnu cijenu, uz minimalni opis tarife i primijenjenih opcija, a neki niti to. Za razliku od takvog pristupa u kojem je korisniku prepušteno da vjeruje izračunu - moderni tarifni kalkulator bi trebao što preciznije ispisati kako je do izračuna došlo.

I, na kraju, iako je izrada tarifnog kalkulatora složen posao - postoje i objektivne prepreke. Odnosno, dodatno ga komplicira zakonska regulativa ali i ponašanje u administriranju. Naime, operatori ne smiju mijenjati zvanično odobreni cjenik - za to postoji određena zakonska procedura - pa često promocije koje traju određeno vrijeme ne ulaze u proceduru zvaničnog odobravanja i - u tom slučaju - neće se pojaviti u tarifnom kalkulatoru, a bit će dostupne na prodajnom mjestu. Naravno, ne treba zaboraviti niti ljudski faktor - pa se postavlja pitanje jesu li tarife u kalkulatoru baš uvijekispravo uesene i ažurne.

Sve ovo govori u prilog složenosti izračuna, ali - usprkos tome - dobar tarifni kalkulator koristan je krajnjim korisnicima - jer mogu usporediti inače neusporedivo, a dobar je i telekom operaterima koji mogu testirati svoje cijene značajno prije nego ih ocjeni sud tržišta.

Autor: Ivo Završki